KNJIGA | NASILJE KAO GENERATIVNA SILA

Knjiga koja je obilježila 2019. godinu u Hrvatskoj - Ante Tomić, Jutarnji list

“Knjigu kakvu je napisao Max Bergholz nismo dosad čitali. Ovaj se čitatelj ne sjeća kada je čitao nešto što mu je nanijelo takvu muku i skoro fizičku bol. Knjiga bi, kada bi je slučajno čitali i kada ništa u njoj ne bi preskakali, izazvala silan gnjev među hrvatskim, srpskim i bošnjačkim nacionalistima, kao i među zastupnicima moralne intaktnosti ustanka iz 1941, te one napuštene i prezrene povijesne istine iz socijalističkih vremena. Zapravo je nevjerojatno koliko nam je neprihvatljiva ova velika, možda i iskupljujuća knjiga.”

— Miljenko Jergović

“Znanstvena knjiga koja se čita kao policijska priča. Jedan Amerikanac razložio je do najsitnijih dijelova zločin koji se dogodio na početku Drugog svjetskog rata na granici Hrvatske i Bosne, kao da gledate televizijsku seriju u kojoj detektivi ultraljubičastim svjetiljkama traže otiske prstiju i mrlje od tjelesnih tekućina u hotelskoj sobi u kojoj je počinjeno ubojstvo. Taj CSI Kulen Vakuf ne bježi od mučnih i krvavih potankosti, koji put stisnete oči i stresete se od užasa čitajući, knjiga vam padne iz malaksalih ruku, ali ustrajavate jer morate, jer znate da je nacionalistički pakao u kojem se to dogodilo zapravo cijelo vrijeme kraj nas i sve bi se jednako moglo ponoviti.”

— Ante Tomić

“Nasilje na Balkanu je previše opisano, a premalo objašnjeno. Snagom fenomenalnog istraživanja, žive rekonstrukcije i pedantne analize, Max Bergholz nam razotkriva istinu o međuetničkom ubijanju u jednom bosanskom gradiću tokom 1941. godine. Istovremeno i nepristrasno i strasno i duboko odgovorno, njegovo istraživanje dokazuje da ekstremno nasilje ima transformativnu moć da stvori identitet. Ova izvrsna i prosvjetljujuća knjiga zaslužuje da dođe do najšireg kruga čitalaca.“

— Mark Thompson

“Max Bergholz uvjerljivo ruši priču o fatalnoj mržnji. I pokolji i njihovo odsustvo rezultat su djelovanja ljudi. Situacija su lokalne, motivi djelovanja aktera racionalni i razumljivi – nema tu fatuma. Način na koji je ovaj povjesničar istražio i razumio svaki pojedinačni događaj te objasnio motive svakog aktera izazivaju divljenje. Njegova bi knjiga trebala ući u obaveznu lektiru povijesti. To je knjiga katarze, knjiga koja pokazuje kako su povijest, dobro, zlo, nacija i identitet nešto što stvaramo sami.”

— Boris Rašeta

NASILJE KAO GENERATIVNA SILA, MAX BERGHOLZ

NASILJE KAO GENERATIVNA SILA
IDENTITET, NACIONALIZAM I SJEćANJE U JEDNOJ BALKANSKOJ ZAJEDNICI

BUYBOOK, 2018

Tokom dva zastrašujuća dana početkom septembra 1941. godine živote blizu dvije hiljade muškaraca, žena i djece divljački su oduzele njihove komšije u Kulen-Vakufu, maloj ruralnoj zajednici na današnjoj granici između sjeverozapadne Bosne i Hrvatske. To bezumlje – u kojem su žrtve kasapljene poljoprivrednim alatkama, utapane u rijeci i bacane u duboke okomite jame – bilo je vrhunac lanca lokalnih pokolja koji su započeli ranije tog ljeta. U knjizi Nasilje kao generativna sila Max Bergholz kazuje nam priču o naprasnom i zbunjujućem potonuću ove nekoć mirne multietničke zajednice u ekstremno nasilje. Ova dubinski istražena mikrohistorija pruža nam provokativne uvide u pitanja od globalnog značaja: Šta izaziva nasilje među zajednicama? Kako takvo nasilje među komšijama utječe na njihove identitete i odnose?

Nasuprot široko rasprostranjenom gledištu po kojem nacionalizam vodi u nasilje, Bergholz otkriva kako prevrati koje izazove lokalno ubijanje stvaraju dramatično nove percepcije etniciteta – sebe samoga, pretpostavljene “braće“ i onih koje se percipira kao “druge“. Kao posljedica, to nasilje je stvorilo nove zajednice, nove oblike i konfiguracije moći te nove prakse nacionalizma. Historiju ove zajednice obilježila je ta neočekivana eksplozija lokalnog, od nekolicine ljudi počinjenog nasilja, koje je funkcioniralo kao generativna sila u transformiranju identiteta, odnosa i života mnogih. Priča o ovoj uveliko nepoznatoj balkanskoj zajednici 1941. godine pruža nam moćno sredstvo za ponovno promišljanje temeljnih pretpostavki o međusobnim odnosima između etniciteta, nacionalizma i nasilja kako tokom Drugog svjetskog rata tako i šire, diljem svijeta.

O istraživanju knjige Nasilje kao generativna sila: U bosanskim arhivima

Pročitajte nekoliko prvih stranica knjige

Max Bergholz - Nasilje kao generativna sila 57.jpg

“Bergholcova knjiga je moćna, a pokazaće se i uticajna knjiga, koja će biti nezaobilazno štivo za svakog ko se bavi nacionalizmom, nasiljem i istorijom nasilja na Balkanu — pa čak i ako se ne slaže ni sa njegovim pluralističkim kombinovanim pristupom, ni sa njegovim nalazima. Ona već predstavlja referentno djelo za potpuni obrt u tretiranju etničkog nasilja, jer crta nove puteve za buduće istraživače etničke vezanosti i etničkih sukoba. Radi se o impresivnom djelu, kako po dubini i intenzitetu istraživačkog fokusiranja i širini analize, tako i utemeljenosti teorijskog zaključivanja. Dajući detaljno objašnjenje masakra u kulenvakufskoj regiji, on istovremeno razmatra što nam ovaj incident kaže o nasilju uopšte.”

— Ilija Vujačić

“Osim što je odbacio selektivnu i manihejsku sliku prošlosti, duboko etniciziranu i posmatranu kroz crno-bele stereotipe, karakteristične za nacionalistički pogled na svet, knjiga Nasilje kao generativna sila je uzor i po tome kako je najtragičnije procese u prošlosti moguće izložiti mirnim tonom, humano i racionalno, bez namere da se istoriografija stavlja u funkciju ideoloških matrica politike identiteta. Iz zavidne količine primarne dokumentarne građe, širokog terenskog istraživanja, izvrsnog poznavanja naučnih dostignuća društvene teorije, proizašla je monografija bez čijih se pouzdanih rezultata i originalnih interpretacija neće moći razumeti i pisati o uzrocima, dinamici i posledicama nasilja i nacionalizma ne samo na Balkanu nego i u globalnim okvirima.”

— Milivoj Bešlin

“Knjiga Nasilje kao generativna sila, uzbudljivo je napisan tekst koji se čita u dahu sa velikom pažnjom. Pred čitaocima se smenjuju dinamične slike i čitava knjiga se na momente čini kao scenario za sofisticiran dokumentarni film. Autor je uspeo da na čitaoce i čitateljke prenese uzbuđenje koje je proživljavao tokom rada na arhivskim materijalima i tokom brojnih razgovora sa preživelima i potomcima očevidaca zločina. Uspeo je da otvori nove perspektive posmatranja i podstakne nova razmišljanja o ratu. Njegov stil pisanja je, iako egzaktan, u delovima literaran, a izbor i simbolika fotografija posebno su snažni.”

— Olga Manojlović Pintar

“Konačna ocjena knjige je laka i jednostavna. Pred čitaocima stoji svojevrsno remek djelo, kojem ovaj prikaz ne čini punu pravdu. Max Bergholz je svoje višegodišnje istraživanje proveo na nebrojenim adresama arhiva i biblioteka. U neke od njih i lokalni istraživači rijetko zalaze. Odavno se nisam susreo sa jednim djelom koje do te mjere iscrpljuje uokvirenu temu, a da istovremeno iza sebe ostavlja toliko važan teorijski doprinos. Kada konačno naši čitaoci dobiju prevod ove knjige, naši istoričari će biti u prilici da se upoznaju sa djelom koje će im na prvom mjestu pokazati kako bi jedno moderno istraživanje trebalo da izgleda.”

— Vladan Vukliš

Osvrti i prikazi

Miljenko Jergović, “Istina o zločinu i osveti iz 1941, koja bi izazvala gnjev svih strana u ratu”, Jutarnji list, 6. travnja 2019.

Ante Tomić, “Ove su knjige obilježile 2019. godinu”, Jutarnji list, 14. prosinca 2019.

Boris Rašeta, “Max Bergholz pokazao nam je kako se piše povijest”, Express (Bestbook), 19. lipnja 2019.

Milivoj Bešlin, “Pouke kulenvakufskog zločina”, Danas, 10. avgusta 2019.

Olga Manojlović Pintar, “Podstrekači, izvršioci i tumači”, Links, 25. oktobra 2019.

Ilija Vujačić, “Nasilje i nacionalizam: kako su doista povezani?”, Humanističke studije, br. 5, 2019.

Lamija Milišić, “Nasilje kao generativna sila”, Život - časopis za književnost i kulturu, br. 3-4, 2019.

Vladan Vukliš, "Silazna spirala nasilja", Behar – časopis za književnost i društvena pitanja, rujan/septembar, 2018.

Sanja Gladanac-Petrović, "Nasilje kao generativna sila: identitet, nacionalizam i sjećanje u jednoj balkanskoj zajednici.” Prilozi, br. 48 (Sarajevo, 2019).

Josip Kregar, "Važno je nalaziti primjere čovječnosti na suprotnim stranama,” Autograf, 20. veljače 2020.

Max Bergholz - Nasilje kao generativna sila 58.jpg

INTERVJUI

“Intervju: Max Bergholz, povjesničar. Etnička netrpeljivost je posljedica ekstremnog nasilja.” Preporodov Journal, broj 218-219, august/septembar 2019: 52-58.

“Max Bergholz: Ustanici su ubijali iz osvete.” Novosti, 2. kolovoza 2019.

“Intervju Max Bergholz: Ustaške pljače i pokolji prokrenuli su zlo odmazde.” Express, 14. lipnja 2019.

“Nasilje kao generativna sila.” Razgovor o knjizi sa autorom i voditeljem emisije dr. sc. Josip Mihaljević, Povjesne kontroverze, na Trećem programu HRT, 6. i 13. lipnja 2019.

“Intervju Maks Bergholc: Istorija se često zloupotrebljava.” Novi magazin, 1. juna 2019.

“Maks Bergholc, istoričar.” Intervju sa novinarom Vladom Milićem, Producijska grupa Mreža, Dnevnik TV Mreža, 27. maja 2019.

“O pokolju u Kulen Vakufu nije se smjelo govoriti jer su neki među ustanicima otiši u partizane.” Jutarnji list, 19. svibnja 2019.

“Etničko nasilje nije ekskluziv Balkana.” Oslobođenje, 16. maja 2019.

“Historičar Max Bergholz objašnjava zašto je osvetničko nasilje ustanika kuluminiralo početkom septembra 1941. godine.” Aljazeera Balkans, 6. maja 2019.

“Masakri u Drugom svetskom ratu u BiH: Kako je nasilje transformisalo zajednice.” Balkan Transitional Justice (BIRN), 16. januara 2019.